Bajro Agović o porijeklu Agovića

Bajro Agović

Migracija stanovništva kroz različite historijske periode bila je izražena nekada u manjoj ili većoj mjeri, zavisno od situacija bilo ratnih okolnosti, ustanaka ili pobuna. Muslimani Herceg Novog, Risna i Bijele 1687. godine protjerani su sa ovih prostora i najvećim dijelom se naselili u Hercegovini, Trebinje, Gacko i Bileća

Sa područja Kuča, nadomak Podgorice, Mlečani uz pomoć Crnogoraca osvojili su ovo područje 1688. a muslimani su se najvećim dijelom naselili na području Plava i Gusinja. Iz Kovrenske doline Šahovića 1924. godine muslimani su protjerani i največim dijelo se naselili kod Brčkog u BiH a jedan dio odselio za Tursku. To je naša stvarnost. Ovo uzimam primjera radi. U Bihoru osmanska vlast je uspostavljena 1455. godine. 1686. godine u Bihoru je bilo većinsko pravoslavno stanovništvo. ( Gotovo u svakom selu postoje toponimi-pod nazivom crkvišta…)

Tek posle 1690. mijenja se etnički sastav stanovništva, jer je pravoslavno stanovnštvo učestvovalo u ustanku 1687-1690. Još u početku rata Austrije sa turskom ćesarovci su slali svoje poverenike koji su krstarili po Bihoru. Glavna misija je bila povjerena Petru Sokoloviću najstarijem kapetanu srpske vojske koji je bio iz Bihora, sada Višnjevo. Posle neuspjelih ustanaka Srba i austriujanaca nastupila je poznata seoba Srba iz bojazni odmazde osmanske vlasti, pod okriljem Arsenija Čarnojevića gdje su se naseljavali na područjima koje su osmanlije izgubili preko Dunava i Save nastanjujući se na njihove posjede 1689. godine.

Nakon ovog perioda nastao je intezivniji proces prihvatanja islama u Bihoru i doseljavanje muslimana iz drugih krajeva.Najvećim, dijelom iz Albanije sela Selce, Škrelji- Škrijelji, zatim peštersku visoravan i rožajski kraj, plemena ilirskog porijekla. Zar to ne bi mogao biti period i kad su se braća Agovići nastanila u Peteševicama , Tucanje. U periodu tih zbivanja, osvajanja područja od strane Melečana i Crnogoraca, muslimani su napuštali svoja imanja i naseljavali se na razne strane, tamo gdje im je bezbjednost bila sigurnija. U konkretnom, muslimani koji su naseljavali Zetu, Golubovce, Goričane i ostala mjesta ovog kraja, najvećim dijelom su odlazili za Albaniju- Skadar, što zbog blizine mjesta a koje je osmanska vlast držala.

Na osnovu mnogih pokazatelja, historijskih zbivanja kao i pisanih tragova, svjedočenja i sjećanja starih osoba, a zainteresovan za naše porijeklo pošao sam 8. 05. 1996. godine u Skadar gdje sam se sastao sa Brahom Agovićem, tada u 76 godini života, a koji mi je ispričao o porijeklu Agovića u Skadru. Tom prilikom mi je rekao da smo porijeklom iz Gruda, (područje iznad Tuzi prema Albanije) što se poklapa sa pričom koja je kod nas poznata od strane rahm. Đula. Iz Gruda su se nastanili na posjede muslimana koji su živjeli u Golubovcima i radili kao čipčije a kasnije i prihvataju za svoju vjeru islam. Tada prvo prihvataju islam braća, Ago, Pašan, Mumin i Đokaj. ( To su poznata bratstva u Golubovcima, Agovići, Pašovići i Muminovići. Imali su i svoju džamiju i groblje). Tada je u Skadru živjelo oko 40 domaćinstava Agovića (1996). U periodu iseljavanja iz Golubovaca, ispričao mi je da su tri brata iz Golubovaca pošli za Plav, a onda za Berane. Ovom prilikom navodim i imena mnogih skadrana Agovića koje sam upisao: Braho, Rustem, Ramo, Aljo, Fako, Omer, Hamza, Abas, Oso, Šaćir, Derviš, Elez, Adem isl. čija se imena u potpunosti poklapaju sa imenima našeg pratstva Orahova, Bara i Vrbice. (Kopija koja nije slučajnost).

Prema historijskim analizama o migracijama stanovništva, nećemo naći primjera da su se muslimani iz Bosne doseljavali u Crnu Goru, već obratno, izuzev pojedinih slučajeva. Stoga smatram da su naši korijeni, na osnovu mnogih pokazatelja iz Golubovaca, Agovića mahale, koja je i danas poznata kod mještana ovog kraja. U staroj matičnoj knjizi Domovnici koja se nalazi u Medžlisu Islamske zajednice u Tuzima upisana su neka imena Agovića, sa godinom rođenja, vjenčanja, smrti i sl. U državnom arhivu na Cetnju našao sam nekoliko dokumenata o nekim sporovima Agovića sa drugim. No, u svakom pogledu ovom radu treba pristupiti odgovorno, nepristrasno i ćinjenično utemeljiti argumentalno sve podatke koji su za ovu temu potrebni, a ne upuštajući se u rizike. Uvažavam svako mišljenje, doprinos ovom radu koji nije lak, zahvaljujem na interesovanju.

 

Objavljeno na Agovskim stranama u septembru 2018. godine